PRAVA SLIJEPIH

PRAVA PO OSNOVI SOCIJALNE SKRBI

Pravo na inkluzivni dodatak

Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima

Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se u postotku od osnovice koja iznosi 120 EUR.

Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Potpora se razvrstava se u pet razina temeljem Liste vrste i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja, a iznos inkluzivnog dodatka utvrđuje se prema određenoj razini potpore i iznosi:

1. 600 % osnovice za prvu razinu potpore
2. 400 % osnovice za drugu razinu potpore
3. 360 % osnovice za treću razinu potpore
4. 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore
5. 115 % osnovice za petu razinu potpore.

Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu 1., 2. i 3. razine se priznaje:

• odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom
• djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu 4. i 5. razine se priznaje:

• odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

Pravo na inkluzivni dodatak se ne priznaje osobi:

• kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima
• koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima
• koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika koji su pravo na pomoć i njegu ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998. godine.

Dodatno, pravo na inkluzivni dodatak za 4. i 5. razinu potpore se ne priznaje osobi:

• koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
• koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
• kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima.

Ostvarivanje prava

Potencijalni korisnik mora podnijeti zahtjev nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Hrvatski zavod za socijalni rad u postupku priznavanja prava na inkluzivni dodatak utvrđuje razinu potpore na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja, a o pravu na inkluzivni dodatak odlučuje rješenjem.

Svim korisnicima prava na doplatak za djecu za dijete s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom koje ostvaruju na temelju Zakona o doplatku za djecu, korisnicima prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koje ostvaruju na temelju Zakona o tržištu rada,  korisnicima prava na doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu koja ostvaruju na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, a koji  su bili korisnici navedenih prava na dan 31. prosinca 2023. godine, postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak će po službenoj dužnosti provesti Hrvatski zavod za socijali rad, te ne moraju podnijeti zahtjev za priznavanje prava.

Mirovanje prava

Korisniku prava na inkluzivni dodatak koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci pravo na inkluzivni dodatak miruje.

 

AKD

POVLASTICE U PROMETU

1. Željeznički promet

Slijepe osobe i osobe koje imaju do 10% sposobnosti vida, s vrlo velikim smanjenjem vida (oštrina vida boljeg oka manja od 0,05%) imaju pravo na povlasticu u željezničkom putničkom prometu od 75% od redovite prijevozne cijene vozne karte za četiri putovanja godišnje. Kada osoba s oštećenjem vida koristi navedenu povlasticu, ima pravo na besplatnu vožnju za pratitelja.

2. Pomorski promet

Pravo na besplatni prijevoz ostvaruju osobe kojima je utvrđen III. i IV. stupanj funkcionalnog oštećenja uključujući i osobno vozilo kojim se te osobe prevoze, a pravo na besplatni prijevoz ostvaruju na svim trajektnim linijama s obvezom javne usluge. Pratitelj osobe s invaliditetom ostvaruje pravo na besplatni prijevoz (uređeno Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu NN 19/2022).

Osobe s oštećenjem vida od 90% kojima nije utvrđen III. i IV. stupanj funkcionalnog oštećenja ostvaruju pravo na povlasticu u pomorskom prijevozu od 75% od redovite cijene vozne karte za četiri putovanja godišnje na svim linijama u pomorskom prometu.

3. Oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine

Osobe s invaliditetom s 80% ili više postotaka tjelesnog oštećenja ne plaćaju godišnju naknadu za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila ili prilikom produženja važenja prometne dozvole za jedan osobni automobil koji imaju u svom vlasništvu odnosno koji koriste na temelju ugovora o leasingu.

Osobe s invaliditetom kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje osjetila vida od 100% oslobođeni su plaćanja cestarine za uporabu autocesta i objekta s naplatom za osobni automobil kojim se prevoze za osobne potrebe osoba s invaliditetom.

4. Pravo na korištenje parkirališta obilježenih znakom pristupačnosti

Osobe s invaliditetom s 80% ili više postotaka tjelesnog oštećenja ostvaruju pravo na izdavanje Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Radi se o javnoj ispravi koja omogućava pravo na parkiranje vozila kojima se prevoze osobe s invaliditetom na parkirališno mjesto koje je za tu svrhu posebno obilježeno, a označava se simbolom znaka pristupačnosti. Isprava vrijedi samo kada se u vozilu nalazi osoba s invaliditetom.

Osim osoba s invaliditetom, pravo na korištenje parkirališta obilježenih znakom pristupačnosti ima i udruga osoba s invaliditetom.

1. Nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom

Nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom izdaje se fizičkim osobama koje su upisane u Registar osoba s invaliditetom, koje imaju regulirano prebivalište ili stalno boravište u Republici Hrvatskoj te koje zadovoljavaju gore navedene kriterije za pojedine povlastice.

2. Europska iskaznica osobe s invaliditetom

Osobe koje ostvare pravo na izdavanje Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom ostvaruju i pravo na izdavanje Europske iskaznice za osobe s invaliditetom. Osobe koje svoj status invaliditeta dokazuju Europskom iskaznicom za osobe s invaliditetom ostvaruju prava ili koriste komercijalne popuste na usluge u području turizma, kulture, sporta, zabave i drugim područjima koja priznaju pogodnosti osobama na temelju stečenog statusa invaliditeta i određenih definiranih tjelesnih oštećenja. Europska iskaznica za osobe s invaliditetom izdana u jednoj od država članica Europske unije vrijedi i u Republici Hrvatskoj.

Kao što je navedeno, izrada nacionalne i europske iskaznice osobe s invaliditetom dovršit će se otpremom a adresu osobe s invaliditetom. U slučaju da je osoba s invaliditetom ne preuzme, istu će moći preuzeti sama u uredu izdavatelja iskaznice (AKD d.o.o.) ili ponovnim slanjem na trošak nositelja prava. Ako osoba s invaliditetom ne preuzme iskaznicu u roku od jedne godine, ista će se uništiti te će je izdavatelj proglasiti nevažećom.

Tijekom upravnog postupka (po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke) izdavatelj će, u svrhu rješavanja stvari, iz temeljnih registara dohvatiti sljedeće podatke o osobama s invaliditetom:

−        podatke o oštećenju organizma i/ili oštećenju funkcionalnih sposobnosti osoba s invaliditetom iz registra koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo;

−        podatke o prebivalištu ili stalnom boravištu osobe s invaliditetom iz registra koji vodi Ministarstvo unutarnjih poslova;

−        datum rođenja iz evidencije koju vodi Ministarstvo unutarnjih poslova;

−        fotografije iz evidencija osobnih iskaznica, putnih isprava i vozačkih dozvola koje vodi Ministarstvo unutarnjih poslova.

Rok važenja Europske iskaznice za osobe s invaliditetom i Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom je pet godina od datuma izdavanja ili do promjene statusa nositelja prava.

3. Europska parkirališna karta

Europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom javna je isprava koja omogućava pravo na parkiranje vozila kojima se prevoze osobe s invaliditetom. Parkirališna karta stavlja se u donji lijevi kut prednjeg vjetrobranskog stakla vozila na način da je cjelokupna prednja strana Parkirališne karte vidljiva, a ukoliko svi podaci nisu vidljivi smatrat će se kako Parkirališna karta nije istaknuta. Ukoliko su podaci ili QR kod na Ispravi nečitljivi, potrebno ju je zamijeniti novom, u suprotnom će se smatrati da Isprava nije istaknuta. Isprava omogućava parkiranje vozila na parkirališna mjesta koja su za tu svrhu posebno označena znakom pristupačnosti.

Postupak izdavanja parkirališne karte jednak je postupku izdavanja iskaznica za osobe s invaliditetom.

Pravo na izdavanje Parkirališne karte udruge ima udruga ili ustanova osoba s invaliditetom koja:

a) u Registru ima:

−        zabilježen status Aktivna

−        zabilježenu minimalno jednu ciljanu skupinu iz Priloga I. ovog pravilnika ili

−        zabilježeno minimalno jednu klasifikaciju djelatnosti s pripadajućom Razradom djelatnosti iz Priloga II. Važećeg Pravilnika ili

−        pruža usluge prijevoza osobama s invaliditetom

b) ima vozilo u vlasništvu ili u leasingu.

Odobrava se  osobi kojoj je zbog tjelesnog, mentalnog oštećenja ili starosti potrebna pomoć i njega druge osobe.

Pomoć i njega može obuhvatiti:

organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene, zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Uvjeti za ostvarivanje prava na Pomoć i njegu u kući definirani su Zakonom o socijalnoj skrbi. 

Pravo roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta.

Pravilnikom je utvrđeno da pravo na dopust za njegu djeteta i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena može ostvariti jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju koji je u radnom odnosu s punim radnim vremenom, uz uvjet da drugi roditelj nije nezaposlen.

Postupak za ostvarivanje prava pokreće se na zahtjev roditelja. O zahtjevu odlučuje Centar za socijalnu skrb nadležan prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta roditelja.

Ostala prava u sustavu socijalne skrbi koja nisu isključivo vezana uz sljepoću:

Jednokratna pomoć, savjetovanje, pomoć u prevladavanju posebnih teškoća, osposobljavanje za samostalan život i rad, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, skrb izvan vlastite obitelji.

Pravo na mirovinski staž s povećanim trajanjem (beneficirani radni staž)

Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem propisano je da se zaposlenim slijepim osobama priznaje pravo na uvećani staž osiguranja na način da se svakih 12 mjeseci provedenih na radu računa kao da je na radu provedeno 15 mjeseci. Smanjuje se i dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to po jednu godinu za svakih 5 godina staža osiguranja.

Pravo se ostvaruje podnošenjem zahtjeva Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji će donijeti rješenje o pravu na računanje mirovinskog staža s povećanim trajanjem. Zahtjevu treba priložiti rješenje o utvrđenom postotku tjelesnog oštećenja.

Pravo na dječji doplatak prema Zakonu o dječjem doplatku može ostvariti roditelj koji uzdržava svoje dijete. Doplatak za djecu pripada djetetu do kraja redovnog školovanja, a najduže do kraja kalendarske godine u kojoj dijete navršava 19 godina. Za djecu s oštećenjem zdravlja pravo pripada najduže do 21. godine. Za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđeno prema propisima o socijalnoj skrbi, a koje je nastalo prije navršenih 18 godina života, pravo pripada do 27. godine. Za dijete s težim oštećenjem zdravlja prema propisima iz socijalne skrbi, doplatak za djecu određuje se u svoti od 25% od proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno. Iznos dječjeg doplatka izračunava se u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Pisani zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta. 

O pravu na osposobljavanje i profesionalnu rehabilitaciju odlučuje područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema mjestu prebivališta slijepe osobe, rješenjem na temelju podnesenog zahtjeva. Ukoliko je zahtjev osnovan slijepa osoba ima pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju po prilagođenom ili posebnom programu. Prije podnošenja zahtjeva Hrvatskom zavodu za zapošljavanje utvrđuje se invaliditet ili smanjena radna sposobnost u Centru za socijalnu skrb. U slučaju da su osobe u vrijeme nastanka sljepoće bile zaposlene, zahtjev za profesionalnu rehabilitaciju podnosi se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Za odrasle osobe oštećena vida rehabilitacija se provodi u Centru za odgoj i obrazovanje «Vinko Bek» Zagreb.

Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN br. 25/05), slijepe (osigurane) osobe na teret sredstva HZZO ostvaruju pravo na očna i tiflotehnička pomagala

Osiguranici ostvaruju pravo na sljedeća očna pomagala :

naočale

kontaktne leće

očne proteze

osigurana osoba kojoj je oštrina vida na oba oka 0,05 i manja (slijepa osoba) ima pravo na sljedeća tiflotehnička pomagala:

a) Dugi bijeli štap za slijepe

Pravo na pomagalo imaju sve osigurane slijepe osobe;

Odobrava se osiguranoj osobi od navršene 6 godine života;

Prijedlog nije potreban, propisuje ga liječnik opće medicine;

Odobrenje liječničkog povjerenstva HZZO-a nije potrebno;

Rok uporabe pomagala je jedna godina;

Nakon proteka roka uporabe, pomagalo nije potrebno vraćati u Zavod

b) Ručni/ džepni sat za slijepe

Pravo na pomagalo imaju sve osigurane slijepe osobe od 6 godine nadalje;

Prijedlog nije potreban; pomagalo propisuje liječnik opće medicine;

Odobrenje liječničkog povjerenstva HZZO-a nije potrebno;

Rok uporabe pomagala od sedme do osamnaeste godine je 4 godine, iznad 18 godina je 5 godina;

Nakon proteka roka uporabe pomagala, pomagalo nije potrebno vraćati u Zavod;

 

c) Braillov pisaći uređaj

Pravo može ostvariti osigurana osoba dok se nalazi na redovnom školovanju te svaka druga osigurana osoba koja se služi Brailleevim pismom, a o čemu je obvezna priložiti potvrdu koju izdaje lokalna udruga slijepih članica Hrvatskog saveza slijepih;

Prijedlog nije potreban (potrebna je Uputnica liječnika opće medicine za specijalistu oftalmologa);

Pomagalo propisuje specijalist oftalmolog;

Pomagalo odobrava ovlašteni doktor u područnoj službi HZZO-a;

Potrebni dodatni uvjeti : da bi se ostvarilo pravo na ovo pomagalo obavezno treba priložiti potvrdu o završenom školovanju iz Braillevog pisma, te preporuku Hrvatskog saveza slijepih ili temeljne udruge Hrvatskog saveza slijepih da se osoba služi Braillevim pismom;

Pravo se može ostvariti od 7. godine života

Rok uporabe pomagala je 15 godina;

Nakon prestanka potrebe i roka uporabe pomagala, postoji obaveza vraćanja pomagala;

d) Reproduktor i snimač zvučnih knjiga u daisy formatu za slijepe osobe

Pravo na ovo pomagalo imaju sve osigurane slijepe osobe;

Pravo može ostvariti osigurana osoba od navršene 6. godine života;

Prijedlog nije potreban (potrebna je Uputnica liječnika opće medicine za specijalistu oftalmologa);

Pomagalo propisuje specijalist oftalmolog;

Pomagalo odobrava ovlašteni doktor nadležne područne službe HZZO-a na temelju zahtjeva, propisane tiskanice i dokaza o medicinskoj indikaciji;

Rok uporabe pomagala je 5 godina;

Nakon prestanka potrebe i roka uporabe pomagala postoji obaveza vraćanja pomagala;

Slijepe osobe (osiguranici) koji se nalaze na redovitom školovanju ostvaruju pravo na sljedeća pomagala :

čitač ekrana s govornom jedinicom – osigurana je osoba obavezna priložiti potvrdu o osposobljenosti rada s navedenim pomagalom (izdaje Hrvatski savez slijepih) i potvrdu obrazovne ustanove da se osoba nalazi na redovitom školovanju.

Brailleovu elektroničku bilježnicu za slijepe- osigurana je osoba obavezna priložiti potvrdu o osposobljenosti rada s navedenim pomagalom (izdaje Hrvatski savez slijepih) i potvrdu obrazovne ustanove da se osoba nalazi na redovitom školovanju.

Napomena: pod redovitim školovanjem smatra se školovanje do završetka dodiplomskog studija

Slijepe osobe - dijabetičari mogu ostvariti pravo i na aparat za brzo očitavanje šećera u krvi. Pravo na ovo pomagalo imaju samo slijepi dijabetičari koji primaju inzulinsku terapiju, i to najmanje dvije doze dnevno.

Zaštita zaposlenika – slijepih osoba

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine" br. 157/13.),, Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i Centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom („Narodne novine" br. 44/14.) i Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine" br. 44/14.), u kojima se mogu pronaći opće i specifične upute za ostvarenje prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, štite prava osoba s invaliditetom, uređuju zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom, te propisuju uvjete i načine ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Povlastice u plaćanju poreza na dohodak

Zakonom o porezu na dohodak („Narodne novine" br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43U/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i Pravilnikom donesenim na temelju Zakona, porezni obveznik ima pravo da mu se ukupan iznos ostvarenog dohotka umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 2.600,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Osnovicu odbitka određuje Vlada RH.

Pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora

Zakonom o radu („Narodne novine" br. 93/14) propisano je da najkraće trajanje godišnjeg odmora za jednu kalendarsku godinu iznosi 4 tjedna. Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog može se odrediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Za slijepe osobe to pravo je utvrđeno temeljem kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike. Pravo je ostalih poslodavaca da to pitanje definiraju internim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Iz prakse proizlazi da  osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Osim obrazovanja u specijalnim i osnovnim i srednjim školama («Vinko Bek» Zagreb, «Vinko Bek» Osijek) slijepa djeca prema načelu integriranosti u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja imaju pravo na stručnu pomoć tiflopedagoga i udžbenike na Baillovom pismu.

Oslobođenje od plaćanja boravišne pristojbe

Zakon o boravišnoj pristojbi („Narodne novine" br. 152/08., 59/09., 97/13., 158/13. i 30/14.) Člankom 4.  točkom 2. navodi kako  boravišnu pristojbu, između ostalih, ne plaćaju osobe s invaliditetom od 70% i većim postotkom i jedan pratitelj. Pravo se dokazuje odgovarajućim ispravama, odnosno rješenjem nadležnog tijela iz kojeg je vidljiv utvrđen postotak tjelesnog oštećenja 70% i veći.

Članovi Hrvatskog saveza slijepih mogu predočenjem rješenja o utvrđenom postotku tjelesnog oštećenja ostvariti pravo na oslobađanje od plaćanja boravišne pristojbe za sebe i jednog pratitelja.

Odlukom Upravnog odbora HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. slijepe osobe ostvaruju popust na telekomunikacijske usluge pod uvjetom da osnovni priključak glasi na njihovo ime ili na ime člana njihove uže obitelji. U ime svojih članova, zahtjev za povlaštenu TK uslugu izrađuje udruga slijepih i podnosi ga HT-Hrvatske telekomunikacije, TK centar Zagreb, Palmotićeva 81 (tel. 062 626 299, faks 08009393).

Korisnici Halo Start korisničkog paketa ostvaruju:

- 50% popusta na mjesečnu naknadu za jednu fiksnu telefonsku liniju i Halo Start korisnički paket. U cijenu mjesečne naknade uključen je popust od 20 kn (24,40 kn s PDV-om) besplatnog telefonskog razgovora. Ostale karakteristike Halo Start korisničkog paketa vrijede i za slijepe osobe osim 10 kn bonusa uključenog u mjesečnu naknadu.

Korisnici Halo Super 60 i Halo Super 60 UP korisničkog paketa ostvaruju:

- 50% popusta na mjesečnu naknadu za jednu fiksnu telefonsku liniju i Halo Super 60 ili Halo Super 60 UP korisnički paket.

Ostale karakteristike Halo Super 60 i Halo Super 60 UP korisničkih paketa vrijede i za slijepe osobe.

Korisnici Halo Super i Halo Super UP korisničkog paketa ostvaruju:

- 50% popusta na mjesečnu naknadu za jednu fiksnu telefonsku liniju i Halo Super ili Halo Super UP korisnički paket.

U cijenu mjesečne naknade je uključeno 60 minuta besplatnih odlaznih poziva prema zemljopisnim brojevima u nacionalnom prometu unutar nepokretne mreže T-Com-a, u bilo koje vrijeme tijekom mjeseca. Ostale karakteristike Halo Super i Halo Super UP korisničkih paketa vrijede i za slijepe osobe.

Neiskorištene minute u jednom kalendarskom mjesecu nisu prenosive u sljedeći mjesec.

Uprava Hrvatske radiotelevizije donijela je Odluku o oslobađanju od plaćanja pristojbe za vlasnike - korisnike RTV prijemnika za 100% slijepe osobe u okviru Društvenog dogovora o listi tjelesnih oštećenja - članovi Hrvatskog saveza slijepih. Navedeno pravo mogu ostvariti samo punoljetne osobe koji su nosioci domaćinstva. Liječnik spec. oftalmolog popunjava liječničku svjedodžbu koju potpisuje i ovjerava, te se svjedodžba nosi na potpis i ovjeru u matičnu udrugu slijepih koja je članica Hrvatskog saveza slijepih. Udruga šalje zahtjev Hrvatskoj radioteleviziji za oslobađanje od plaćanja radio i TV pretplate.

Odluka o oslobođenju izdaje se na razdoblje od 5 godina, a nakon proteka navedenog razdoblja treba ponoviti zahtjev.

Kretanje slijepe osobe uz psa vodiča

Zakonom o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča uređuje se pravo slijepe osobe sa psom vodičem na korištenje prijevoznih sredstava i njihova slobodnog pristupa na javna mjesta.

Slijepa osoba sa psom vodičem ima pravo korištenja prijevoznih sredstava u javnom prijevozu, uključujući zadržavanje na svim prostorima koji su predviđeni za putnike.

Ne plaća voznu kartu za psa vodiča u prijevoznom sredstvu javnog prijevoza bez obzira na smjer i dužinu puta, niti ulaznicu za psa za korištenje prostora i objekata koji su utvrđeni kao javna mjesta.

Slijepa osoba sa psom vodičem ima pravo pristupa na javna mjesta kao što su primjerice: uredi, hoteli, restorani, banke, pošte, kazališta, koncertne dvorane, športski objekti, tržnice, prodavaonice, škole, visoka učilišta i sl., te pravo ulaska i korištenja čekaonica zdravstvenih ustanova i ljekarni.

Navedena prava imaju pravo koristiti i slijepe osobe sa psom vodičem koje su strani državljani, a koje odgovarajućim ispravama mogu dokazati da su slijepe osobe s pravom na korištenje psa vodiča prema propisima svoje zemlje (radna iskaznica i međunarodna zdravstvena iskaznica).

Prilikom potpisivanja bilo kakvog dokumenta slijepe osobe koje su pismene mogu se koristiti svojim potpisom. Nepismene osobe na dokument stavljaju znak prsta i trebaju ga ovjeriti kod javnog bilježnika. Napominjemo da prilikom sklapanja ugovora koji svojom namjenom ili voljom stranaka to zahtijevaju, oni moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika bez obzira na način potpisa samog dokumenta od strane slijepe osobe jer isto pravo vrijedi i za videće osobe.